IN MEMORIAM

Mr. sc. Ante RENI∆

(1948 - 2000)

U automobilskoj nesreÊi 31.08.2000 godine poginuo

je naπ kolega i prijatelj mr. Ante ReniÊ. Vijest o nesreÊi

primili smo s nevjericom, kao i brojni prijatelji i poslov-

ni suradnici, posebno oni iz Dalmacije i Like gdje je

proveo najveÊi dio svog terenskog rada. Tog kobnog

jutra u automobilu je bila cijela obitelj. U sudaru s izne-

nada preprijeËenom kamionskom prikolicom na cesti

kod Koprivnice, uz mr. ReniÊa poginule su supruga,

majka i mlaa kÊerka. 

Ante ReniÊ je roen 19.10.1948. godine od oca Bo-

æe i majke Magdalene u DeËinu, Republika »eπka.

Doselio je 1951. s roditeljima u Bjelovar. Osnovnu πko-

lu i gimnaziju je polazio u Bjelovaru, gdje je maturirao

1969. godine. Iste godine je upisao na geoloπkom odjelu

Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta u Zagrebu grupu

geologija i paleontologija. Diplomirao je 1977., a od

svibnja 1978. godine zaposlen je u Institutu za geoloπka

istraæivanja, Zavodu za hidrogeologiju i inæenjersku

geologiju. Radio je na hidrogeoloπkim i inæenjerskogeo-

loπkim istraæivanjima u krπkim podruËjima Like, Dal-

macije, otoka te juæne Bosne. Nakon zavrπetka poslije-

diplomskog studija obranio je u studenom 1989. magis-

tarski rad “Hidrogeoloπki odnosi u slivu izvora rijeke

Krke kod Knina”.

Sve godine rada putovao je svakodnevno iz Bjelo-

vara u Zagreb, ne æeleÊi se odvajati od posla kojeg je

volio ali ni od obitelji o kojoj se nesebiËno brinuo. Skla-

dan æivot s roditeljima, æenom Editom, kÊerkama Hele-

nom i Vlatkom povezao je s obavezama na poslu koji je

zahtjevao posebne napore s obzirom na dugotrajne

boravke na terenu. 

U sklopu struËnog tima i samostalno, sudjelovao je

u izradi hidrogeoloπkih i inæenjerskogeoloπkih podloga

za potrebe projektiranja hidroenergetskih objekata u

krπu - akumulacija, brana, vodozahvata, tunela, zaπtite

voda, kao i viπe studija utjecaja pojedinih objekata na

podzemne vode. Bio je voditelj listova Drniπ i Sinj Os-

novne hidrogeoloπke karte Hrvatske. Autor je viπe od

80 struËnih radova, studija i elaborata. Suraivao je na

dva projekta Ministarstva znanosti i tehnologije: Osnov-

na hidrogeoloπka karta Republike Hrvatske i Hidrogeo-

loπka osnova za zaπtitu voda jadranskog sliva.

Radom na mnogim zadacima detaljno je upoznao

hidrogeoloπku problematiku krπkih terena, pa je bilo

nezamislivo rjeπavanje bilo kojeg hidrogeoloπkog prob-

G EOL.  CROAT. 53/2 307 - 309 ZAGREB 2000

Our colleague and friend Ante ReniÊ, M.Sc. Geol. was

born on October 19, 1948, and died in a traffic accident on

August 31, 2000. He finished his elementary and high school

education in Bjelovar, where he graduated in 1969. In 1977

he obtained a B.Sc. degree in Geology, at the Geological

department of the Faculty of Science, University of Zagreb.

From May 1978 until his death he was employed at the

Institute of Geology, Zagreb, Department of Hydrogeology

and Engineering Geology. He worked on hydrogeological and

geological engineering investigations of the karst areas of

Lika, Dalmatia, the Adriatic islands and southern Bosnia.

After completing his post-graduate studies he obtained the

degree of M.Sc. in 1989 with a thesis entitled “Hydrogeolo-

gical Relations in the Catchment Area of the Krka River near

Knin”.

As either a member of a professional team or an individ-

ual, he participated in hydrogeological and geological engi-

neering investigations during the planning of several hydroen-

ergy projects in the karst area, including the construction of

accumulations, dams and water intake structures, and water

protection measures, as well as several studies on the influ-

ence of particular objects on groundwater. He was author or

co-author of more than 80 professional papers, studies and

reports. Ante ReniÊ also collaborated on two projects financed

by the Ministry of Science and Technology of the Republic of

Croatia; the Basic Hydrogeological Map of the Republic of

Croatia (he was head of the investigations for two sheets,

Drniπ and Sinj) and the Hydrogeological Basis for Protection

of Waters of the Adriatic Catchment Area. His wealth of

experience and collected data resulted in the publication of

several of his papers in scientific journals and proceedings of

Croatian and foreign professional meetings.



308 Geologia Croatica 53/2

lema na podruËju dalmatinskih slivova a da nije sud-

jelovao i kolega ReniÊ. 

Iz bogatog iskustva i prikupljenih podataka objavio

je kao autor i koautor radove u znanstvenim Ëasopisima

i zbornicima struËnih skupova odræanih u tuzemstvu i

inozemstvu.

Svojom pedantnoπÊu i sistematiËnoπÊu u radu pri-

skrbio je poπtovanje i povjerenje kolega s kojima je ra-

dio, te suizvoaËa i investitora. Gotovo se nije moglo

zamisliti programiranje novih radova u tom πirokom

podruËju bez njegovog sudjelovanja.

U podruËju naπeg krπa mr. ReniÊ je bio ukljuËen u

hidrogeoloπke radove na veÊini hidroenergetskih obje-

kata koji se danas koriste ili je radio istraæne radove za

projektnu dokumentaciju za buduÊe objekte.

Meu ostalim radio je na novim objektima koji su u

proizvodnji - HE –ale, RHE Obrovac (RHE Velebit),

ili na odræavanju ranije izgraenih objekata - HE Senj,

HE Sklope, HE Manojlovac, HE Ozalj, HE Kraljevac.

Sudjelovao je u izradi hidrogeoloπkih podloga mnogih

objekata koji su u raznim stupnjevima projektiranja -

HE KrËiÊ, HE Tisne Stine, HE Zrmanja, HE æegar, HE

»ikola, HE Kosinj, HE Ombla i dr.

U posljednjih desetak godina uz osnovnu djelatnost

na hidrogeoloπkim projektima i istraæivanjima za hidro-

energetske objekte posebno se bavio hidrogeoloπkim

istraæivanjima vezanim uz koriπtenje i zaπtitu krπkih

izvorskih i podzemnih voda. NaËinio je ili sudjelovao u

timu istraæivaËa pri izradi hidrogeoloπkih podloga za

odreivanje zona sanitarne zaπtite brojnih crpiliπta pitke

vode - crpiliπta Zadarskog vodovoda, izvora Jadro i

Ærnovnica kod Splita, JurjeviÊa izvor- Studenci, izvora

©ilovka, Kosinac, Mala Ruda (u slivu Cetine) samo su

neka od njih.

U okviru zaπtite podzemnih krπkih voda izveo je

brojne detaljne radove “mikrozoniranja” unutar osnov-

nih zona zaπtite, a vezano uz otvaranje kamenoloma,

benzinskih postaja i odlagaliπta otpada. To pripada me-

u prve radove takove vrste, pa mogu posluæiti kao

predloæak za rjeπavanje ove problematike u πirem krπ-

kom podruËju.

Brojni struËni radovi sadræe podatke nezaobilazne

kod prouËavanja hidrogeoloπke problematike podruËja i

lokaliteta na kojima je radio mr. ReniÊ. U radovima

pohranjenim u Fondu dokumenata Instituta za geoloπka

istraæivanja saËuvani su brojni podaci i izneπena miπlje-

nja o hidrogeoloπkoj problematici krπa koju je kolega

ReniÊ dobro poznavao. 

Uz ostalo tu su podaci o brojnim trasiranjima pod-

zemne vode u podruËju Like i Dalmacije, koje je osob-

no izveo, ali i prikupio iz ranije izvedenih radova.

Bogato terensko iskustvo upotpunio je sistematskim

pristupom izradi radova od programiranja do prikup-

ljanja dostupne literature, obrade terenskih podataka i

prezentacije u izvjeπÊima. Svi oni koji Êe ubuduÊe raditi

na tom podruËju obavezno Êe morati posegnuti za

radovima mr. ReniÊa.

TragiËna smrt ga je prekinula u vrijeme kad je pri-

premao doktorsku disertaciju pod naslovom “Hidrogeo-

loπki temelji zaπtite podzemne vode u Jadranskom slije-

vu podruËja jugoistoËne Like, juæne Bosne i sjeveroza-

padne Dalmacije”. U disertaciji je æelio objediniti zna-

nje koje je stekao kroz brojne struËne radove, gdje je

detaljno upoznao hidrogeoloπku grau terena. Spozna-

jom o hidrogeoloπkim odnosima i utjecaju razvitka

danaπnjeg reljefa na propusnost stijena, uz koriπtenje

rezultata hidroloπkih, meteoroloπkih, geofiziËkih i dru-

gih znanstvenih disciplina, razradio je πiroko krπko

podruËje Jadranskog sliva. Æelio je istaknuti vaænost

toËnog definiranja slivova kao nezaobilaznu osnovu u

rjeπavanju stvarnih potreba gospodarenja vodama.

Istakao je potrebu podjele Jadranskog sliva na hidro-

geoloπke slijevove kojima su danaπnje erozijske baze

hidrogeoloπke barijere ili razina mora, πto omoguÊuje

pouzdaniju zaπtitu povrπinskih, a osobito podzemnih

voda, te racionalno praÊenje kvalitete vode u slijevovi-

ma crpiliπta pitke vode.

Posebnu aktivnost je pokazao u vrijeme odræavanja

2. hrvatskog geoloπkog kongresa, gdje je osim rada

“MoguÊnost vodopskrbe iz slijeva izvora uz istoËni

obod Kninskog polja” bio izuzetno aktivan u priprema-

nju hidrogeoloπkog dijela VodiËa ekskurzije kroz pod-

ruËje Dalmacije. Uz tekstualne prikaze o slivu Cetine,

hidroelektrani –ale i izvorima Jadra i Ærnovnice uspjeπ-

no je vodio terenski dio ekskurzije.

Institut za geoloπka istraæivanja je smrÊu mr. Ante

ReniÊa izgubio vrsnog hidrogeologa u vrijeme kad je u

znanstvenom i struËnom dijelu mogao joπ puno toga

doprinjeti u razvitku spoznaja o hidrogeologiji i zaπtiti

krπkih podzemnih voda i koriπtenja terena. Naæalost,

tragiËna smrt ga je prekinula u naponu snage, na polo-

vici radnog vijeka, kad je mogao bogato terensko isku-

stvo joπ upotpuniti i prenijeti u izvjeπÊa i znanstvene ra-

dove. Mi stariji djelatnici Instituta za geoloπka istraæi-

vanja izgubili smo iskusnog suradnika, kolegu i prija-

telja. Mlaim kolegama uskraÊena je moguÊnost da im

mr. ReniÊ direktno prenese saznanja o terenu u kojem

je radio i znanje koje je o krπkom terenu stekao.

Neka je hvala i slava mr. ReniÊu, naπem Anti, kojeg

Êemo se s poπtovanjem trajno sjeÊati.

Ante PAVI»I∆



309In memoriam: Ante RENI∆

POPIS OBJAVLJENIH RADOVA

BOÆI»EVI∆, S., PAVI»I∆, A. & RENI∆, A. (1983):

Pojava vodenog toka u spiljskom sistemu ispod

sedrene barijere.- I jugosl. simp. o inæ. hidrologiji,

1, 251-261, Split.

BOÆI»EVI∆, S., RENI∆, A. & ZEBEC, V. (1984):

Obiljeæja nekih speleoloπkih objekata i analiza

pukotina u tunelu kroz juæni Velebit.- VIII jug.

simp. za hidrogeol. i inæ. geol., 2, 277-285, Budva.

RENI∆, A., PAVI»I∆, A. & KAPELJ,  J. (1986):

Possibilities of frequent tracings with fluorescein in

the drainage area of high-yielding karst springs in

Croatia.- 5th International Symposium on Under-

ground Water Tracing, Abstracts, 58-59, Athens.

RENI∆, A., PAVI»I∆, A. & FRITZ, F. (1988): Geo-

loπka podloga za izvedbu tunela u krπu na primjeru

dovodnog tunela RHE Obrovac.- I jugosl. simp. o

tunelima, 1, 201-203, Brioni.

FRITZ, F., PAVI»I∆, A. & RENI∆, A. (1990): Porije-

klo voda u nacionalnom parku “Krka”.- Simpozij

NP Krka - stanje istraæenosti i problemi zaπtite eko-

sistema, 2, 115-126, Zagreb.

PAVI»I∆, A. & RENI∆, A. (1992): Recent karstifica-

tion and water drainage from Bakovac valley (Lika,

Croatia).- International Symp. Geomorphology and

the Sea, 127-133, Mali Loπinj.

FRITZ, F., RENI∆, A. & PAVI»I∆, A. (1993): Hydro-

geology of the hinterland of ©ibenik and Trogir,

Croatia.- Geol. Croat., 46/2, 291-306.

RENI∆, A. (1994): Zaπtita krπkih podzemnih voda od

objekata uz prometnice.- PriopÊenja savjetovanja

Geotehnika prometnih graevina, 1, 357-363, Zag-

reb.

PAVI»I∆, A. & RENI∆, A. (1995): Utjecaj liËkih

ponornih voda na priobalne izvore.- 1. hrvatska

konferencija o vodama, Dubrovnik, 2, 23-29,

Zagreb.

PAVI»I∆, A. & RENI∆, A. (1995): MoguÊnosti vodo-

opskrbe iz LiËkog dijela sliva rijeke Zrmanje.- 1.

hrvatski geoloπki kongres, Opatija, Zbornik radova,

2, 435-438,Zagreb.

RENI∆, A. & PAVI»I∆, A. (1999): Utjecaj sedrene

barijere na krπki izvor.- 2. hrvatska konferencija o

vodama, Zbornik radova, 559-564, Dubrovnik.

RENI∆, A. & PAVI»I∆, A. (2000): MoguÊnosti vodo-

opskrbe iz slijeva izvora uz istoËni obod Kninskog

polja.- 2. hrvatski geoloπki kongres , Cavtat-

Dubrovnik, Zbornik radova, 755-759, Zagreb.

BULJAN, R., IVI»I∆, D., JURAK, V., MARKOVI∆,

T., PAVI©A, T., RENI∆, A. & ©ESTANOVI∆, S.

(2000): Hidrogeoloπki i inæenjerskogeoloπki prikaz

odabranih lokaliteta u podruËju DubrovaËkog pri-

morja.- 2. hrvatski geoloπki kongres, Cavtat-Dub-

rovnik, VodiË ekskurzija, 13-32, Zagreb.

IVI»I∆, D., BAHUN, S., BULJAN, R., BOÆI»EVI∆,

S., PAVI»I∆, A., PAVI©A, T. & RENI∆, A.

(2000): Hidrogeologija i geomorfologija krπa

Vanjskih Dinarida.- 2. hrvatski geoloπki kongres,

Cavtat-Dubrovnik, VodiË ekskurzija, 55-92, Zagreb.