GEOL. CROAT. 50/2 1125 . 126 1 ZAGREB 1997 

Zahvala Profesora Milana Heraka 

(Acknowledgement by Professor Milan Herak) 

Stovani i dragi prijatelji, 

Osim zahvalnos ti , recenome se tesko moze nesto 
bitnije dodati. Pa ipak, dopustite mi jos nekoliko rijeci, 
makar i liZ cijenu djelomicnog ponavljanja. 

Pri znajem da sam s ugodnim uzhudcnjcm pratio 
izlaganj a svojih lIcenika, kolega i prijate lja, koji su, 
veoma obzirno, kriticke primjedbe ostavili za drugu 
prigodu. A bilo bi razloga i za njih. Jer, radi sc 0 djclat · 
nosti koja je ponekad zahtijevala relati vno brza dono­
scnjc zakljucaka. A. osim toga, valjalo je raditi na vise 
podrucja, jcr strucnjaka je bilo premalo. Pa, usprkos 
komp leksnosti, sva bi se l a djelatnost mogJa svesti na 
svega Ir i slova, povezana u rijec "krs", 

U krsli sam $C rodio , u njemu sam obavio terenske 
gcoioske vjezbe i vee 1938., makar u malom , osjelio 
car spoznavanja novog. Iz krsa potjecu fosilne alge kao 
i ostac i spi ljskog medvjeda. Tamo su i akumulacijska 
jezcra elektrana. On mi jc bio izvorom nckih opcih geo­
loskih spoznaja. osobito u vczi s karaktcristicnim stru­
kturnim i hidrogcoloskim odnosima u Oinaridima, sto 
mi jc omoguCilo uspostavljanjc novih koncepcija 0 lim 
odnosima. 

A sve se moglo od igrati i drugacije da nije bilo nc­
kih prij clom nih trenutaka i sretnih zaokrcta kojc eu 
ukratko POl1 ovili. 

Da me prof. Marijan Salopek, kao studenta biologijc 
nije. vee nakon prve god inc studija, poveo na vjezbc iz 
gco loskog kartiranja, sigurno ne bih bio postao geo lo­
gom. 

Oa ni sam u Becu kratko vrijcme baravia kad Juli­
jusa Pijc, tada vodeeeg svjetskog palcoalgologa, ne bih 
sc bavio ros ilnim algama, pa ne bi h niti usao u 
UNESCO·ov medunarodni projekt 0 trijasu. 

A prigodna bccka paleobioloski nas trojena preda­
vanja u okvirll koncepcija uglednog Othenija Abela, 
pOlaknllla Sll me da se i sam kasnije okusam u paleobio­
loskom pristllpll proucavanju spiljskog medvjeda. 

Ravnatclj tadasnjeg Geolosko-paleontoloskog mu ­
zeja Josi p Poljak, zaljubljenik krsa, sarno me lIsputno 
povco u podrucje planiranih akumulacija Licankc i 

Croati(ln Academy of Sciences and Arts, Ante Kovaciea 5, HR- 1OOOO 
Zagreb, Croatia. 

Lokvarke u Gorskom kotaru; kasnije je taj slucajni pos­
jet pridonio rjesavanju akumulacija, ali je i prcrastao u 
temcljno dugogodiSnje istrazivanje strukturnih odnosa. 

U medu vre menu sc pojavila potrc ba pronalafenja 
analognih rjesenja na sircm prostoru dinarskoga krsa, 
sto je urodilo novim spoznajama 0 tcktogenetskoj klasi­
rikaciji krskih terena. 

Krs mi je kasnijc omoguCio daleka putovanja u kra­
jeve razlicitih podneblja, kultura i civ ilizacija, od Stje· 
njaka i Jamajke, preko Kanarskih otoka i Sredozemlja 
do Perzije, uglavnom u okviru visegodisnjeg medllnaro­
dnog projekta ageneija FAO i UNESCO koji sam imao 
cast voditi i tako suradivati s veoma istaknutim stru ­
cnjacima. Bilo je, dakako inozemnih pUlovanja i u orga­
nizaciji nasih projektnih ustanova. 

Primjenjujuei tako teorij ske geo loske spoznaj e, za 
uzvrat sam stekao veoma vrijedne povratne informacije 
na temelju dubokog buscnja, bojenja krskih vodotoka i 
primjene gcofizickih metoda, sto su mogle osigurati 
sarno organizacije s bogatom matcrijalnom osnovom. 

Sve se to odrazi lo ne sarno u te me lj nim istraziva­
njima nego i u nastavi, a utjecalo je i na koncepciju 
udzbenika. Zato sam ponosan da upravo tadasnje gene­
rac ije nasih ucenika danas kompetentno nose glavni 
teret nase geologije na teorijskoj i prakticnoj osnovi. 

No, sve to ne bi bilo moguee bez razumijevanja i 
pomoci drugih. 

Na prvom bih mjeslu spomenuo uskladene obitelj · 
skc odnose u kojima sam nasao nc samo potporu nego i 
izravnu graficku pomoe. A nije bi lo lako mimo pod­
nosit i stalne ispracaje i doceke, decenijim a se odricati 
zajednickog godisnjeg odmora i imati razumijevanja za 
neizazvane promjene raspolozenj a. 

l ednako su tako pozitivno djelovali kolegijalni od­
nosi u svim ustanovama u kojima sam radio. 

Nc mogu zaboravit i koleg icu DonalU Dcvi de­
Nedela, koja je na sve oko sebe prenosila istrazivacki 
zar i Ijubav za geologiju. 

Takoder ee mi u Irajnom sjecanju oS lati s istcma­
ticnost, istrazivacka upornost i spremnost za suradnju 
kolegice Vande Kochansky-Devid6. 

This speech was presented at the scientific meeting 
dedicated to the 80th anniversary of the life of 

Professor Milan Herak, 
held on March 5th, 1997 in Zagreb 



126 

Obilje in spiracija i poticaja nasao sam u vodenju 
brojnih diplom skih . magistarskih i doktorskih radova 
koji su rcdovito bili povodom izmjene misli l1a abo­
slranu korist. Zato mi se medu 63 suautora raznih tek­
SlOva pridruzilo i 25 mojih llcenika, neki jos u njihova 
studentsko doba. 

Svc me to obvezuje na iskrenu i duboku zahvalnost 
spomenutima, a i mnogima nespomcnutima. Bez nji ­
hove suradnjc, pomoCi i poticaja put bi mi bie mnogo 
tezi, a ucinak ograniceniji. 

Uc.:010gl:l L.fOalic a -:lUlL 

Na kraju, zahvalan sam organi zalorima ovog sasla­
nka, za mcne punog emocija. jer su me barem na kratko 
vrijeme odvojili od svakodnevice, koja mi ncpovratno 
vise namece strucne rcminiscencije, li Z po koju spozna­
jnu dopunu, nego neki novi iskorak u djelatnosti koja je 
obiljezila moju proslost. 

Ujedno, zahvaljujern darovateljima spomen poklona 
kao i svima varna koji ste mi svojim udjeJom i nazo­
cnoscu ucinili ovaj sastanak nezaboravnim.