GEOL. CROAT. ZAGREB 1996 

Prof essional paper 

Geolosko-ekonomski esej: 
" ... koordinirani napori svih zainteresiranih subjekata svjesnih 
sebe, svojih interesa, svojih mogucnosti i svoje odgovornosti..." 

(PLETIKAPIC, 1988) 

Jozer SIMON 

Klju cnc rij cci: opus el L Zi vka Plclikapica, promicanjc 
I11ctocio log ije, geolosko-ckonomsko vrcdnov3nj c 
zal iha, status istrazivanja !lafte i pi ina. 

Sazclak 
.. Buduci .~c pojam i ~ l razivanje II ll zem s rn is lu odn os i na prV ll 

raw cikl usa priprcrnc tzv . o tkrivcn ih za liha , odnosno prognoz iranjc 
!t.v. llco(krivcni h zali ha, sa,stavni jc dio trazcnja ]dista kojc obuh vaca 
faze rckognosciranja i prospckcij c, a zavrsava sc , ino rn o lkriv.ltIj a, 
cla kako, $,1111 0 11;\ prostoru novootkriv enog lez i; la .. . Ncs urnnjiva jc 
pO l reba stalnog lIllaprcdivanja vl as tite metocio log ij c prngllo ;dranja 
prosto rnog razmjcS l<lja i vrijednosti neotkrivcnih zaliha nane i plina .. 
I s tra~. i vanjc l eZi.~ta ugljikovodika moie z(\uzet i i <l finn i!"a ti svoj 
polo~aj i lIl ogll II sfe ri mate rijal nc pro izvodnje tIL uvjet cia istrazivaci 
.wjcsno, sam! ogran icc svojc pravo na pogrcSku plltcm o tkri va nja i 
pos tivanja pravi la za r'lcionalno vodenje istrazivanj a . P rije svcga, 

svjcsnim uk lanj anjcrn svi h vcl ova tiljn i oko svog pos la te stvaranjclll 
lIvjcta I'a objcktiv ll ll ckono mskll va lo rizacij ll svoji h pro izvoda -
istrazcnih zaliha mi ncralnih sirovi na ... " (PLETIKA PIC. 1988). 

Odabrani Sll saz.cti od lomci iz pro mi s ljcnih djela dr. Zivk'l 
Plctikapica (1928 - 1990), uglcd noga znan"tvenika i lI v<l 7..enog pregao­
ca hrvat),]..c n,lfmc gcologijc, b il i svoj edobno, jos vise dan-(];m:ls vrlo 
ak lual ni prilozi prolllicanj u ),uvremenih gco losko-ckonollls]..ih ]..on­
ccpcija 1I Slis tav nOlll prisllIp li upravlj anj u proce)'om j),traiivanja 
Iczis la nafte i pl ina u nas. Upravo. to je lljed no okosn iea i po taznica 
ovog itlaganja . 

* :;: * 

(PLETIKA PIC, 1964) " .. . iSlrazivanjc lciisla nalk i 
pI ina, unalOc ve li kom riziku koj i u scbi nos i, nije ha ­
zard nego posao s od rede nim rudarsko-gospodarskilll 
c il jcm . Is traz ivac i moraju biti sposobn i da una prijed 
procje nj uj u ri z ik svakog svog pothvat a i cia ukl one iz 
svog pos la o ne u koj im a j e proc ije nje ni ri z ik vec i oel 
elozvoljcnog . To je danas moguce os tvariti clos ljcdnom 
pri mje no m s uvreme nih mClodo loskih konce pc ij a 
istrazivanja u lehn oloskom proccsu, koji ce voeli li orga­
ni zac ij a objektivi s ti ckog tipa. Ulvrdivanj c rczullata 

Voj nov iceva 24 . I IR- I 0000 Zagreb, Croatia. 

PROCEEDINGS 

Key wo rds: Opus of Dr. Z ivko P le ti kap ic, Improve­
ment of methodology, Geo logic-econom ical evalua­
Lion of reserves, Statlls of oil and gas ex plorat ions. 

Abstract 
.. Since the very concept o f exploration is, in the st rict se nse, 

related to the fir st ph ase of the cycl e o f pre pa rat io n of d iscove red 
reserves, in o ther words the prognos is o f undiscovered reserves, it is 
an int egral pan of prospec ting for th e hyd rocarbon poo ls w hich incor­
porales th e phase of recognition and the phase of pros pecti on, endi ng 
wit h the act of d iscove ry, nUlll ra lly, only in the area o f a newly di s­
cove red poo l. . . The need for consta nt im pro vem ellt of o nc ' s own 
me thodology of prognosis of d istributi on and va lue of und isco vered 
o il and gas reserves is unques ti ona bl e ... The exp lo rat ion for hyd roca r­
bon deposit s can take and a ffir m it 's posit ion and role in the sphe re of 
m a terial produc ti on only prov idi ng th e fo ll ow ing cond it ion is met : 

that the ex plore rs themselves, consciollsly li mit their ri ght to make 
m is takcs by fi nding o ut and respecting the ru les of rational cxplo­
ration proced ure. Above all , th is is 10 be done by cOIl\cious removal 
o f all of the vei ls of m ist that arc d rawn over one's work and by mak ­
ing co nd itions for the objective econo mic va lua ti o n of one's own 
products - the a lready di scovered reserves of m inera l deposi ts .. . .. 
(PLETIKAPIC.1988). 

The chosen conc ise passages arc taken fro m the clelibcr;.l1e works 
or Dr. Zivko P1cti kapic ( 1928- 1990). di st ing ui shed scie nt ist an d 
esteemed professional of Croatian petro leulll geo logy . They presen ted 
then, and are presenting even m ore this very mo ment, exce ptio nally 
valuable C011l riblltions to the improve ment o f mode rn geolog ic-eco­
nom ica l concepts within the system at ic approach toward s the manag­
ing or th e proccss of oi l and gas exp lorati on in C roatia. Thi s is th e 
vc ry ske leton and a lso the starti ng poi nt 0 1" this presentati on. 

rada takve organizac ijc putCI1l ocje nc ckol1olll ske vri ­
jednosli njcnih proi zvoda - novootkrivcni h incl uslrijskih 
rczcrvi na ft e i plina - moze ubrzo rezulli rati stvaranjem 

poz iti vnog mc ha ni zma slilllulac ije na povccanjc pro­
dukt ivnosti , ekonolllicnosti i re ntabilnos ti pos lova nja 

(PLET1KAP1C. 197 1) " ... Poznalo jc cia Sli 1Iiagallja 
u trazenje no vih naftnih i plins ki h lez is ta o bavije na 
veJoJ11 neizvjesnosti povrata ulozcnih srccls tava, a li is to 
tako cia od tI spjeSnosli njihova otk ri vanj a za vi si kOllli ­

nuitct rcproclukcijskog procesa naftnc privreclc. N e iz­

vjcsnost u kojoj se gubi iii ncocckivano dobiva slvorila 
je kod investi tora asoc ijac iju istovj e lJ10s ti Irazenja 

lezisla s igrom na srcc tI. Olud naz iv Ie kriti cne fa ze 



306 

istrazivanja - istrazivacka igra, a Iu se vjerojatno nalazc 
i korijeni hazarderskog ponasanja nekih njenih ucesni­
ka. Izazov protiv neizvjesnosti ovog posla prihvatili su 
geolozi i geofizicari pripremajllci tzv. perspektivne 
lokalitcte za Icstiranjc busotinama, kor isteei sc svc 
sl07.enljolll tchnikom i metodama rada, clji je zajcdnicki 
cilj lIvijek lokalizacija zamki za ugljikovodikc na 
poclrucjima gdjc jc izvjesno postojanje prirodnih rczcr-
voara . 

Moguenosl uvodenja ekonolllskih kriterija u 
vrcdnovanjc projckta Irazcnja lezista nanc i plina autor 
vidi II lllatcmatskilll Illodclillla iSlrazivacke igre koji 
povczuju ovisnost vjcrojatnosti otkrivanja ad broja 
pokusaja i koeficijenla unosnosli odnosno nelo sadasnje 
vrijcdnosli renle koja bi se u slucaju otkrivanja lezis la 
Illogla postiei. Funkcije slozenc iz ovih varijabli 
pokazuju kakyi su izgledi cia se projcktirani pothvat 
zavrsi uspjesno i koje su krajnjc graniee raeiollalne 
upomosli istrazivaca i inveslilOra u igri pri clefiniranim 
prirodnim i ekonomskim uvjelima ... " 

(PLETlKAPIC & BOSKOV-STAJNER, 1973) "", 
Borba za rast reproduktivne sposobnosti proeesa ist razi­
vanja povecava njegovu dinamicnost. Buduei cia za 
dovrsenje punog eiklusa istrazivackog dijela pripreme 
zaliha Cfaze: selekcija prostora za istrazivanjc, sclekcija 
loka lit c ta, priprema prospekla, olkrivanje Iczista, 
iSl razivanjc lez ista) moze biti potrebno 5- 10 godina, u 
dinamickom procesu neminovno je otpocinjanje nov ih 
prijc dovrscnja ranijc zapocetih c iklusH. Tako sc u pro­
eesu pojavljuje potreba neprestanog obnavljanja 
aklivno st i u SVilll fazama sa ci lj Clll priprelllanja aktu­
a lne osnove za donosenje oelluka II narednll fazL! napre­
cllljucih c iklusa. Za kontrolu i upravljanje takvjm elina­
lllickilll proccsom u kojem se pojavljllju problemi 
usklaclivanja faza, najveei znacaj imaju azurnc bilance 
vrijcdnost i zaliha svih kategorija i elinamicki planovi 
koji obuhvacaju eitav proces ... 

... Sloga, primjen u tehnike mreznog planiranja u 
is trazivanju lczisla nafte i plina treba razvijati, jer je 
ona u sta nju da dopr inosi llnapredivanju organizacije 
racia, ubrzavanju procesa i slllanjivanju troskova istrazi­
vanja. Bez nje ec u uvjetima sve yeee pocljele rada biti 
sve leze odrediti Illjesto, ulOgll, odgovornost i 
meduovisnost suciionika II istrazivanju te na taj nacin 
os igurati integritet procesa i sklaclno oSlvarivanje nje­
govi h ciljcva ... " 

(PLETlKAPIC & HADZIV ELJKOVIC, 1975) "", 
Stralcgija svladava nja opasnosti od trajnog gubljenja 
srecls tava u c iklusu reprodukcijskog proeesa indust ri ­
jskc proizvocinje lllineralnih sirovina svodi se na 
dosljcdnu primjenu principa postupnosli i principa obi­
ranja. Princip postupnosti nalaze oprcznost pri ulazenju 
u novi c iklus i nepreslano prcispitivanje izg leda za 
ostvarivanje poslov nog uspjeha u sto j c llloguce sirim 
okvirima ist raznog prostora i na slo je moguee veeem 
broju objckata. Prineip obiranja nalaze cia sc nakon 
svakog prcispilivanja selektiraju objekti, obuslavi ula-

Geologia Croalica i19/2 

ganje u visu fazu priprcme na onima koji ne obecavaju 
moguenost rentabilne proi zvodnje, ana ostalima pove­
eava intenzitet radova i gus loeu ulaganja redoslijeciom 
ustanovljeni m na leme lju kom pleksnih kritcrija gco ­
losko-ekonomske ocjenc vrijcdnosti njihovih zaliha ... 

.. Stoga je sin teza geolosko-ekonomskih informaci­
ja, poznala pod nazivom klasifikacija i kalegorizacija 
za liha iii gco losko-ekonomska ocjcna vrijednosli zali­
ha, poslala u suv remcnoj teoriji vodenja reproclukci ­
jskog procesa industrijske proizvodnje mineralnih 
sirov ina glavnilll kri tcrijem pri donosenju oelluka 0 ula­
ganju sredstava . Bez pomoei klasifikac ij e i katego­
rizacij e zaliha invest itori ne 1l1ogu s igurno uklonili 
opasnost trajnog gubljenja ulozenih sredstava u novi 
e iklu s, koj a se pojavljuj e zbog nepovratnosti procesa 
unutar eiklusa . Opasnost trajnog g ublj cnja ulozcnih 
sreclslava je to veea sto je veea neizvjesnosl rezu ltata 
ulaganja i sto su veea sreclstya potrcbna za pokrivanjc 
in vcst icijske faze c iklusa . 

(PLETIKAPIC, 1975)" " Isl razivanje kao proces po 
bilnim karakteristikama ne razlikuje se ocl clrugih repro­
dukeij skih procesa, a te karakl erisl ike su neizvjesnosl, 
nepovralnost i ciklicnost ... 

... Da bi se pak izbjegli uzaludni napori, pOlrebno je 
pos ti va t i dva osnovna pravila: pravilo postupnost i u 
trazenju optima[nog puta i pravilo usklaclenosli sv ih 
akcija usmjcren ih odabranom cilju. Prvo pravilo u pro­
cesu ist razivanj a lezisla mineraJnih sirovina u clobroj 
Illjcri jc vce razradeno hoz ideje 0 kategorizaciji zaliha 
mineralnih s irovina i postupnosti prevodenja niz ih u 
vise ka legorij e . Pravilo optimalne usklad enosti sv ih 
akcija usmjerenih k c ilju za proces istraziYanja lezista 
mincra lnih sirov in a je znalno slozen ij e i zbog toga 
slabije razradeno, al i su neki njcgov i clementi vee 
dobro pozna Ii. Tako se, na primjer, cini da jc dovoljno 
j asno cia u slozenom procesu koji u scb i saclrzava vise 
naprecillj ueih ciklusa, prioritcl u naporillla za njihovo 
nastavljanjc imaju ciklusi najblizi konacnom cilju . 

U proizvodnim proccs im a glavni inst rum enti 
kontrole jesu bilanee, a regulacije - projckliranje, pro­
gramiranje i planiranje. Sislem kontrole i reglllacije 
ist razivanja lezista mineralnih sirov ina pociva na vred­
novanju svi h kategorija, koje sc obicno nazivaju geo­
losko-ekonomska ocjena. Prije svega, kao glavni krile­
rij ocjene usvojcn je univerzalni kriterij za vrednovanjc 
svakog poslovnog pothvata: neto-sadasnja vrijednosl i 
interna kamat na stopa. Zbog visokog rizika, ima­
nentnog istrazivanju, u gco]osko-ekonoms ku ocjenu 
ukljuccnaje takoder njegova anal iza i procjcna ... 

... Medutim, pojedinac se tcS:ko opire utisku cia 1I 

nasoj iSlrazivackoj praksi te teoretske koncepcije jedva 
postoje i da su velikoj vecini Ijudi koji svojim radom 
slldje luju u istrazivanjll gotovo ncpoznate . Mnog i su 
frustrirani zbog nellspjeha svojih nastojanja da ih raZLI­
miju. Njihova nemoe je posljedica slabosti u obrazo­
vanju , slaboj i neorganiziranoj pOllloei clrustva cia se 
prazn lllc pop line, ali p rycns tveno to jc poslj cclica 
indifercntnosti ... " 



Simon: Cicolosko-ckonOHlski esej: ·· ... koordin ir:l1l i napori svih zainlcrcsiranih subjebul..:· 307 

l z izlozcnog proi st iec da iSl razivanjc moze 
zauzeti i afirmirati svojc mjesto u s f"eri malerijalne 
proizvodnje samo ako osnovni sllbjekti i nosioei repro­
dukeije uspiju da premostc jaz koji postoji izmedu 
prakse i teorctskih lllogucnosti za ekonomsku valo­
rizaciju svojih proizvoda - ist razenih za l iha mincralne 
sirovine ... " 

(PLETIKAPIC , 1980b) a ... Razvoj svc s Iozenije 
organ izacije otkrivanja !cziSla mineralnih sirov ina ne 
teee g latko, bez probl ema i proturj ee nosti, narrativ. 
Jedan od kl jucnih jc svakako problem dje lo tvornost i 
inlcgriran ih snaga i srcdstava, problem njihova usmje­
ravanja i razvi.ianja II praveu koji cc ih osposobljavati 
za zajcdnicko, skladno djetovanjc, jer u dosaelasnjem 
razvoju jc bilo i dosta lutanja i zabluela. Svijcst 0 znatno 
vccoj slozcnost i pitanja djelotvornosti vrlo slozenc 
organizacije otkrivanja le7. isla mincraln ih sirovina, kao 
i odredena nastojanja da sc ona rij cse, takoder jc 
odavno prisutna . Sva ta pitanja i nastojanja obicno su, 
iako 0 lome nije bilo opee suglasn osti , svrstavana u 
Illelodoloska. No, nerijetko Sll se i tehnike i tehnologijc 
prillljenjivane U pOlhvatima i procesima otkrivanja 
Illincralnih sirov ina nazivalc mctodama . To i ne eudi 
ako llzmelllO U obzir s kakvim stavovima i ambicijama 
su one llvoelene u praksu . 

Pojam mctodologije otkrivanja i istra7.ivanj a 
lezisla lllinerainih s irovina sve do nasih dana nije raz­
jasnjcn ni po sadrzaju, ni po rasponu tretiranih proble­
ma. No iz onog slO Sll brojni au tori pisal i, moglo bi sc 
zakljueiti da jc vccina poel mctoelologijom pod razumije­
vala trct iranje svih pitanja u vezi s uprav ljanjcm pot­
hvatima i proeesima. Taj tretman je obuhvaeao otkri ­
vanjc sv ih rclevantnih ein ilaca koji su oel utj ccaja na 
ishodc pothvata i procesa, proucavanje njihovc meduza­
visnosti te ustanov ljavanja pravila, principa, shema i 
modcla po kojima ee sc ostvarivati njihova optimalna 
intcrakcija u praveu postizanja zcljcnih rczultata . 

... Prvi znacajn i eloprinos operacionih istrazivanja u 
otkrivanju lei-ista mineral nih sirovina, bi lo je razv ijanje 
svijcsti 0 stohastickom karakterll pOlhvata i procesa i 0 
potrcbi da se 0 tom karakteru vodi racuna pri likom 
donosenja svake operalivne odluke. Istina jc da su 
istrazivaci lczista mineralnih sirovina oduvijek znali i 
CCSIO glasno isticali prisutnost vclikog rizika u svojim 
pothvatima, ali Sll sve elo nasih dana malo urad il i na 
njcgovoj kvanlifikaeiji, pa jc on cesto, prilikom 
donosenja konkretnih odluka potpuno ignoriran. Naj­
vaznija novost, II odnosll na konccpc ije na kojima sc 
zasniva procjena vrijcdnosti relocrv i mincralnih siro ­
vina, jcstc saznanjc snazno pOlaknuto opcracionim 
istrazivanjima, da ona po svom karakteru ne moze bit i 
eleterminislicka, vee mora biti probabilisticka. Za saglc­
davanje svrsishodnosti ulaganja u nared nu fazu 
priprellle bitan je oelnos izmeclu occkivan ih dob itaka, 
prcdstavljcnim sla ti stickim prosjekom neta sadasnjih 
vrijcelnosti mineralnc supstancc, i occkivanih gubitaka, 
predstavljcnih statistickim prosjekom neto sadasnje vri­
jednosti troskova narcd ne faze pripreme, a sve u ovi-

snosti od vjerojatnosti dobitka, odnosno gubi tka. Taj 
odnos poznat jc pod nazivom ocekivanc (monetarnc) 
vrijcdnosti pothvata. Konccpt i postupak odrcdivanja 
ocekivanc vrijcdnosti nlleli objektivne malematicke 
okvirc ispitivanja stralegijc podje1c rizika kroz zaje­
dnicka ulaganja u svaki konkretni pothval. Dalcko vise 
mogucnost i pruza, ali i puno novih problema Olvara, 
koncept tzv. preferencijalne iii utili tarne v rijednosti, 1I 

kojem je uk lj uccno uvazavanje subjcktivnih stavova 
ulagaca prema velicinama mogucih gubitaka i dobitaka, 
kao i prcma vclici ni rizika ... 

... Idealna shema priprcme rezervi mineralnc sup­
stance za ckstrakciju dozvoljava nam da razabcrcmo 
mogucnosti koje nam ocekivana vrijednost pruza II 

regulaciji cjelokupnog procesa pripremc. Sasvim jc jas­
no da cc svako ncopravdano produzavanje pripreme, 
obzirolll na eksponcncijalno povecanje konccntracije 
ulaganja, is to tako kao i ncopravdano prekidanjc 
pripreme , uz priznanje gubitka ulaganja i napustanje 
lllogucnosli za ostvarenje dobitka, razomo eljclovati na 
akumu laciju i smanji vanjc reproduklivne sposobnosti 
procesa. To su realni izvori opasnosti za nekontrolirane 
spontanc procese, da ee llnatoc eventua lno vclikim 
pocetn im lIspjesima, zavrsit i katastrofalno. Altcrnativa 
koja pobuduje naciu, a nazire se iz naprijeel opisanih 
teorctskih 1ll0gucnos ti, jeste inteligentna kontrolirana 
regulacija procesa. Tako ni ona nc moze el iminirati svc 
gubilke i obeeati vjecnost reproelukcijskom proccsu, 
ona ga mozc spasiti od katastrofalnih gubitaka akumll­
lacije i ornoguCili njegovim nosiocima izbor buducnosti 
osloboelen pritisaka ... 

Razmjena infonnacija 0 naprelku teoretskc 
osnovc upravljanja reprodukcijski m proccsima, kao i 
napretku ostvarenom u konkrelnim pokusajima njenog 
koristcnja u svakodncvnoj praksi odillcivanja, od 
sirokog je strucnog, naucllog i drustvcnog interesa ... " 

(PLETIKAPIC, 1987b)" .. Uvodenjclll Monte Car­
lo simulacije u poslupak izracunavanja, formalno je 
neto saelasnja vrijeel nost dobiti ostvarive ekstrakcijolll 
zaliha degradirana, oel infofmacija na razinu podataka. 
ISlovrcmcno je poecla evolucija statusa ideje II zivim, 
reprodukcij skim procesi ma proizvodnje. Raspravom se 
sugcrira mogucnost ielentifikacijc bar triju statusnih 
g radacija kroz koje ideje, oel kuriozilcta koji privlaci 
pojcelince, prerasta u izazov i, konacno, 1I rUlinu 
ncophodnu svakoj organizaciji koja hoee da ima svoj, 
suvremcno koncipiran sis tem infonnaeija, kOl11unika~ 
cija, oelillcivanja i planiranja pripremc zaliha za ekstra­
kciju. Manifcstacijc tc evol ucijc, iako su uocljive, mno­
gim a jos nisu jasnc. Otud nedoumice upravljaca, u vre­
mcnu u kojem je jos moguc izbor izmedu prihvacanja 
idejc i njcna da ljnjcga ignoriranja . 

(PLETIKAPIC, 1988) " ... Proglloziranje prostornog 
razmjestaja i vrijcdnosli tzv. ncotkrivcllih zaliha sasta­
vni je dio globalnc djelatllosti istraiivallja lezlsta naftc i 
plina. Sinonimom prognoziranja u sadrzajnom sm islu 
bila bi k/as!fikacUa naznaecnih zaliha. Zbog upotrebe 



308 

Procjena ishoda alt. 
nizova rizie. pothvata 

Periodieno bilanciranje 
promjena vrijednosti svih zaliha 

Analize svrsishodnosti pribavljanja 
dodatn ih, nepotpuno pouzdanih podataka 

Geologia Croalica 49n 

Klasificiranje zaliha svih procesom 
obuhvacenih lez ista, nakon svake promjene 

cinilaca od utjecaja na njihovu vrijednost 

----------------------r---------- ---- -------

MCS NSV ZALIHA ANALIZE RIZIKA 

SI. I Skica polozaja Monte Carlo silTl­
lllacije neto sadasnjih vrijcdnosti 
za liha nafte iii plina II stvaranju 
inrormacijskih podloga za sve 
operativne, takticke i strateske 
odlllke u sklopu upravljanja pri ­
prcmom zaliha za ekstrakciju. 

Prikupljanje, sistematiziranje, obrada i verificiranje 
ulaznih podataka za izvodenje MCS NSV zal iha i analize rizika 

pojma "progllozlle" za zalihc D (D , i D2) kategorije tre­

ba reci cia pojam "neolkrivene zalihe') pokriva dijapa­
zon od D

J 
do C2 kalegorije. Buduci se pojam "istraii­

vanje" 1I uzem smislu odnosi samo na prvll fazu ciklusa 
pripreme tzv. olkrivcnih zaliha, prccizllijc bi bilo reci 
da je prognoziranje naznaeenih zaliha sastavlli dio 

'raiellja lezista koje obuhvaca faze rckognoscirallja i 
prospckcijc, a zavrsava sc ci llom otkrivanja, dakako, 
same na prostorll novootkrivenog lczista ... 

... Obicno sc pojcdnostavnjeno smatra da su prog­
noze, tj. illformacije sto ih ovdjc razmatrano prognozi­

ranjc daje , neophodne samo lflagaCima kao pod loge za 
donosenj e odluka. Bit ce ipak, da su one potrebne i 
nekim drugim sllbjektima, odnosno, da se pojam ula­
gaGa mora znatno prosiriti na sve one pojedince i/i1i 
organizacijc kojc svoj ops tanak bar djelomicno zasniva­
ju na unoveavanju nckog odfaktora proizvodnje inkor­

poriranog u proces njegove (i ne samo njcgove) trans­
formacij e u tzv. novu vrijednosl. Rijec je naravno 0 

procesima reprodukcijc u tzv. ckstraktivnoj industriji 
(ekstrakciji mineralnih sirovina), preciznijc u procesima 
istrazivanja i proizvodnje nane i pi ina ... 

Da Ii je ipak moguce dati i'ormlilaciju smisla i 
sv rhe prognoziranja koja bi bila za sve prihvalljiiva? 
Mozda, ako bismo rek li da je smisao i svrha prognozi ­

ranja da pruzi infonnacijsku podlogu za (1) djelotvorni ­
ju transformaciju svih proizvodnih faktora u novu vri­
jednosl i za (2) djelotvornijll zastitu legitimnih interesa 
svakog vlasnika proizvodnih faktora ukljucenih u trans­
formaciju ... 

... Svaka metodologija, kao posebno dobro onih koji 
su uspjeli opcraciona lizirati izvjesne, opee dost upne, 
znanstvcnc principe i alate 1I svojoj svakodnevnoj prak­
si, gubi konkurentnost ako sc stalno ne lInapreduje 
lIsvajanjem novih dostignuca relevantnih grana znanosti 
i tchnologijc. Prisutne su stanovite potrebe, mogucnosti 
i teskoce vezane S lInapredivanjcm viaslile metodo lo­
gije prognozi ranja prostornog razmjestaja neolkrivcnih 
lezisla i vrijcdnosti njihovih zaliha ... 

Skica dosadasnjeg razvoja metodologije ovog 
prognoziranja kod nas, posebno odnosa legislative pre­
ma tom razvoju, daje mjesta pretpostavci da je glavni 
uzrok poteskoea prikriveni sukob tzv. grupni h interesa 
koji bi se mozda lakse prevladao kada bi se shvati li i 
prihvatili svi valjani argumenti sudionika u procesu 
istrazivanja Iczista nafte i pi ina . 

... Unatoc tome sto postoje izvjesne mogucnosli, 
onc su rasprsene i oeito nisu dovoljno iskoristene. Zbog 
toga su potrebni dodatni, sinkroni zirani i koordinirani 
napori svih za intercsiranih subjekata svjcsn ih sebe, svo­
jih moguenosti i svoje odgovornosti ... " 

(PLETIKAPTC, 1991) " .. T he primary intention of 
the PBOX (Pannonian Basin Oil Exploration) project , 
being now in the phase of initiation, is the accomplish­
ment of a rather complex methodological experiment. 1t 
is conceived to be aimcd towards defining spatial posi­
tion and the EMV (Expected Monetary Values) of any 
discovercd or undiscovered oil or gas pool, enclosed in 
structurally or stratigraphically controled trap, what is 
held to be a proper parametcr for the evaluation of the 



Simon: Gcolosko·ekonomski cscj: ", .. koordinir;lT1i nnrori svih zaintcrcsiranih subjekala ... " 30t) 

market value of the remaining oil and gas reserves, as 
well as for their classification ... 

... From the organizational stand-point it seems con­
venient if the PBOX project would be divided into three 
stages, each one choosing a proper part of basin as a 
playground where could be exercised a treatment of: (I) 
a single structural (or stratigraph ic) horizon (unit); (2) 
multiple structural (or stratigraphic) horizons (regional 
oil and gas reservoirs) and (3) a transfer of experience 
in risk quantifications [rom the training to the largel 
area. Each of the stages cou ld be further divided into 
phases: (1) initiation; (2) conceptual ization; (3) defini­
tion; (4) exccution and (5) esscntialization . 

Perhaps, it might be concluded that Ihe here 
announccd preliminary concept or the PBOX project 
seems promising as well as challenging for all partici­
pants in the oil and gas exploration within the Pannon­
ian basin. Since thcre is no evidence Ihat similar chal­
lenges al\vays provoke proper actions, the best option is 
to keep trying to live with hope. But, if any act ion on 
this way happens, it is reasonable to expect some kind 
or cooperation among the slated participants, as well as 
Ihe synchronization of their effort s." 

To su odabrani, kronoloskim redom svrstan i odlom­
C I iz objavljcnih djela dr. Zivka Plelikapica (1928-
1990) - jcdnog ad najuglcdnijih strucnjaka i znanstveni­
ka, pravog profcsionaica suvrcmene povijesti hrvatske 
naftnc gcoJogije. 

Njegovo trideselpetogodisnje stvaraJastvo (KRA­
NJEC, 1991) nabijeno je znacenjima i dllbokim misli­
ma, iznad svega, izazovima i pilanjima 0 unapredivanju 
suv rcmenih idcjnih, mctodoloskih i strateskih obiljezja 
nase naflnogeoloske prakse. Glavna mu jc obuzctost i 
djelatnost geolosko-ekonomska problematika uprav­
ljanja procesom istrazivanja lezista ugljikovodika - oel 
"Ekollol'llike iSfraiivallja lefisfa lIajfe i plil/a", tiskane 
1964. god. (PLETIKAPIC, 1964) do "Pannonian Basin 
Oil Exploration Project"-a, posmrtno objavljenog rada 
(PI_ETIKAPIC, J99J). 

Misljcnja sam, cia sc cjclokupni gcolosko-ekonom­
ski opus Z ivka Pletikapica , sazeto i usmjereno prcd­
slavlj en u uvodniku/raspravi rcrcrata, skladno i pOlrc­
bito uklapa II aktualnu tClllatiku ovog Znanstvcnog sku­
pa. Stovise, oillogucava dOlllis ljanje tClllcljniil postavki 
za daljnje razvijanje/predlaganje idcjnc osnovc za upra­
vljallje reprodllkcijskil7l procesofll priprcmallja zaliha 
za proizvodnju, tj. sllvrcmcni s/lsfavl/i prisfup isfrazi­
I'anjll leiisra nalre ; piinG 11 nas: 

(I) Opec gospodarsko-straleske znacajke mineralnih 
sirovina, posebno ugljikovodika i reprodukcijskih 
proccsa u nasoj naftoplinskoj privrcdi. 

(2) Temcijllc odredbe slalusa, mjesta i uloge istraziva­
nja nane i pJina, njcgova ustrojstva (sudionici i nji ­
hovi Illeclusobni odnosi) i srcdstva upravljanja 
(planovi, programi, projekti). 

(3) Uvazavallje prirodnih progresivnih faza u ciklusu 
istrazivanja i razrade iczista, Ij. postupnog pove­
cavanja priprcmljcnosti njihovih zaliha i katcgorija 
(faze idcalnog c iklu sa: izvidanje - D 2 , rekognoscira­
nje - D j , prospektiranje - C2, otkrivanje - e l , ispiti­
vanje - 13, razrada - A). 

(4) Kompleks sintczc infonnacija u upravljanju rezcr­
voarillla - nafto- i plinonosnicima (segmenti: sinteza 
strati grafsko-talozni h, tektonsko-strukturnih, rczer­
voarsko-Iczisn ih, rudarsko-ekonomskih , ... informa­
cija), tj. polazna informacijska podJoga projckata, 
programa i planova za istrazi vacke radove prila­
godenc pojedinim fazama ciklusa. 

(5) Geolosko-ekonoillska ocjena vrijednosti zaliha, tj. 
inform.acijska podloga opravdanosti ulaganja U ost­
varenje projekata, programa i planova: (a) koncept 
vrijeelnosli lezista (resurs i i zalihe, kriteriji njihove 
klasifikacije), (b) koncepl neto sadasnjih vrijednosli 
za liha (analize vremcnskih vrijednosti novca, MCS 
NSV zaliha), (c) koncept ocekivanih monelarnih vri­
jednosti (anali ze rizika i odluka) i (d) koncepl pre[c­
rcncijalnih vrijednosti (anaJize pOlencijala ulagaca). 

(6) 1zbor i ozivotvorenje oplimalnih stratdkih, laktickih 
i opcrativnih odluka i ulaganja. 

(7) Stalna kontrola svih eljelatnosti u sklopu upravljanja 
procesom istrazivanja Jez ista naftc i plina. 

Je Ii moguce (a prijeko jc potrebito!) zauzcti stay 0 

sadas njici i sta tusu upravljanja procesom iSlrazivanja u 
novim trzisnogospodarskim okolnostima nase privrcdc? 
Zacijelo da, ako bismo pokrenu Ji svcobuhvatnu analizu 
njegova ustroja i polozaja, kao npr. unutar Izv. "centara 
troskova" a naspram lzv. " profil nim ccntrima" u Shemi 
organizacijske makro-struklure INA cI.d. (Osnove orga­
nizacije INA-Industrije nafte d.d., Zagreb - Vjcsnik 
INA, Zagreb, 10.06.1995., sIr. 6-7). 

o takvoj i slicnoj pojavnosti, dakako , 0 njczillom 
svrhov itom rasclanjivanju i tumacenju kao uvaza­
vajueim porllkama svim sudionicima proccsa istrazi­
vanja, vee je prijc 20-ak goclina progovorio Zivko 
Plelikapic (PLETIKA PIC , 1974), kad " ... je U SVOIll 

rcfcratu pod naslovom: Uljcfi pod kojil1la istrazival/je 
maze biti prizl/aro .\ferorn matcrijallle proizvodnje 
ukazao na veliki jaz izmedu tcorctski h moguenosti za 
upravljanjc i kontrolu procesolll istrazivanja s jedne 
strane i stanja u nasoj praksi s druge strane. Zalozio sc 
da se nasuprot troskovima istrazivanja, koji imaju svojc 
stall10 mjcslo u planovima i bilallcama istrazivackih 
organizacija te vuku istrazivanje u sfcru potrosnje i 
naelgradnje, uvedu u njihove planove i bilance i pokaza­
telji vrijeclnosti nedovrscne proizvodnjc sadrzane u zali­
ham a mincralnih sirovina najviscg slupnja priprc­
mljenosti (A+B katcgorija). Time bi se dobili indikatori 
opravdanosti i 1IspjcSnosti ulaganja 11 istrazivanjc, kao 
sferc materijalne proizvodn je." 

Na kraj 11 , OVOI11 S1l strucnom eseju prikljuccne onc 
reference promisljenih radova Zivka Pletikapica koji su 
bili svojedobno, a jos vise dan-dallas izuzctno vrijedni i 



310 

akt ll alni doprin os i prol11icanju suvrcmcnih geo!osko­
ckonom skih konccpcija Ll nasoj gco logiji, osobilO u 
njcz inol11 nartno-gcolOSkOI11 ograllkll. 

LITERATURA 

KR AN JEC, Y. ( 1991): 1n memoriam - Dr. Zivko 
Pletikapic (9.9. 1928.- 12.1 1.1990.).- Geoloski vj es­
nik, 44, 34 1-344, Zagreb. 

PLET1KAPTC, Z. ( 1964 ): Ekonomika istrai ivanja 
Iczista nafte i plina.- Nafta , 15/1-2, 16-20, Zagreb. 

PLETIK APIC, Z. (1971): Ekonomsko vrednovanje pro­
jckata Irazenja Iczista naft e i pli n<l .- Naha, 22/4-5, 
452-457, Zagreb. 

PLETJ KAP1C, Z. ( 1974): Savjetovanje 0 temi "lstrazi­
vanj e lezisla minera lnih sirovina kao sfera materi­
jalne proizvodnje·'.- Nana, 25/ JO, 552-555, Zagreb. 

PLETIKAPIC, Z. ( 1975): Uvjeli pod koj ima so iSlra,i ­
va nje moze pri znali sferom matcrija lne proizvod­
nje.- Nana, 26/2. 99- 102, Zagreb. 

PLETIKAPTC, Z. ( 1979) : Yjcrojalnosni pri slup iSlrazi ­
vanjll i razracli Jcz ista nahe i plina. - Rud. -geol. -naft­
ni l'akullel ( 1939- 1979. god. ), Zbo rni k radova 
"Nova dosli gn1lca u geoznan ostima", 492-503, 
Zagreb. 

PLETIKAPIC, Z. (1980a): Oceki vana vrijednOSl kao 
krilerij klasirikacije nafte i plina.- Nafta , 3 1/8, 389-
398, Zagreb. 

PLETTKA PI C, Z. ( 1980b): Operacion a istrazivanja u 
olkri vanju [ez isla l11in eraln ih sirovi na.- Zbornik 
radova "Savjclovanje 0 naucni m i tchni cko-Ichno­
loskim iSlrazivanjill1 3 u geologij i, fll da rstvLl i met­
al urgiji", knj. Geologija, 109-1 18, Savez inzenjera i 
lehnica ra mel. , geo !. i metal. strukc Ju goslavije, 
Bcograd. 

PLETTKAPIC, Z. ( 1982) : Primjcna anali ze svrsishod­
nosti pribav lj anja ncpolpullO pOLlzdanih poclataka iz 
gcofi zicke prosjJckcije.- Zbornik radova "Savjeto-

Geologia Cromica 49/2 

vanjc 0 rezultat ima dosaclasnjih geofizick ih ispiti ­
vanja", 241 -254 , Savel, in zenjera i tchni ca ra rud. , 
geo!. i metal. struke Jugoslavije, Beograd. 

PL ETlKAPIC , Z. ( 1984) : Modifikae ija Newencl or­
povog postupka Mon te Ca rlo simu lacije neto 
sadasnj ih vrijednosti za liha nafte iii plina.- Nana, 
35/12, 61 7-627, Zagreb. 

PL ET IKAPTC, Z. ( 1986) : Ub rzanj e poslupka MonIc 
Carl o s imu lac ij e ne to sadasnjih vrijedn osti za[ih a 
nane iii pli na. -Nafta, 37/3, 13 1- 136, Zagreb. 

PLETIKAPIC, Z. (1987a): Ubrzanje poslu pka Mon Ic 
Carl o s imu lacije neto sadasnji h vrijcdnosli zali ha 
na rle iii plina (11).- Nana, 38/1 , 7- 14, Zagreb. 

PLETI KAPIC, Z. (1987b): Slalu s Monl e Ca rl o si lllu­
lac ije neta sadasnjih vrijcdnosli zal iha naft e iii 
pli na. - Nal'la, 38/11 -12,6 17-621, Zagreb. 

PLET IKAPIC, Z. ( 1987c) : i'rocjena ishod a konacnog 
slijeda rizicnih pothvata.- Zbornik radova "Savjclo­
vanje 0 problemati ci istraz ivanj a res ursa geoter­
malnc energije", 42 1-433, Savez inzc njera i 
teh nica ra rud. , gco l. i mctal. slruke Jugos lavije, 
Bengrad. 

PL ET IK APIC, Z. (1 988) : Kako unaprij ecl ili vl as tilu 
I11 ctodologiju prognoz iranja razmjeStaja i vrijednosti 
neolkrivenih zaliha naft e iIi plina?- Nafta, 39/1 [- 12, 
673-68 1, Zagreb. 

PLETIKAPIC, Z. (1 991): Pannonian Bas in Oil Explo­
ration Projec t. - Ed. SANU, 4. 379-388, Beograd. 

PLETIKA PIC, Z. & BOSKOY-STAJNER , Z. ( 1973): 
Pri mj ena tchnjke mrcz ll og planiranja 11 istrazivHnju 
leii, la nalie i plin".- Narla, 24/12, 654-660, Zagreb. 

PLET IKAPTC, Z. & HADZIYELJKOYIC, N. ( 1975): 
Klasifi kacija i kategorizacija za liha u kOllt roli rcpro­
dukcionog proeesa.- Na rta, 26/ 9, 456-459, Zagreb.