GEOL. CROAT. 49/2 1355 . 357 1 1 ZAG REB 1996 IN MEMORIAM I Prof. Donata NEDELA DEVIDE I (1911 - 1996) Donata Ncdcla Devid6 was born on August 191h, 1911 in Luclbrcg, Croatia, and died 011 April 4th, 1996. She graduated from the Faculty of Phi losophy in Zagreb, and from J935 unt il 1980, when she retired, was active in the Department of Geology, faculty of Science, Zagreb. From 1942-1948, she was with the Geological-Palaeontological MuseLlIll, where she was teaching Ilumerous courses, e.g., lntroduction to Stratigraphy, Coal and Petroleum Geology, Geology of Yugoslavia, elC., but she also look practical courses in mineralogy and petrology at the Faculty of Science. However, her most important and most influential activity was in teaching Geological mapping, through which coursc she was directly involved in the education of no less than 45 generations of Croatian geologists. She was a personal mentor to more than 120 BSe stu­ dents. I-Ter publications, though never prolific have had a profound and last ing impact. ITer most important paper concerned the g]obotruncanid foraminifera and produced different geological interpretations of many parts of the then Yugoslavia, together with broader more regional implications . For everything she did for us, often at the expense of her private life, all of us who have had the privilege of being her pupils, shall remem~ ber her forever with grace and gratitude. lako smo znali da vee duze vrijeme nije bila dobrog zdravlja, vijesl 0 smrti !lase dugogodisnje nastavnice, koja jc prcminuia 4. travnja 1996., potresla je i duboko ozalostila gotovo sve zagrebackc, pa i hrvatske geologc (osim mozda onih najmladih koji ju nisu osobno poz­ navali, ali i oni su sigllrno curi za gospodu Ncdclu, koja jc jos dok jc bila akt ivna, postala na nasem fakultctu legendom za geologijll i geolosko kartiranje). Nadali smo se naime da ee "gospoda", kako smo ju cesto lovali, sada kada je odnedavno bila smjestena 1I instilUciju s odgovarajucolll njegom - a dugo je odgadala odlazak iz svojeg stana na Medveseaku - pozivjeti jos kojll godinu u zasluzenom minI , II boljim uvjetima, okruzena brigom koju treba ukazivati starijim osobama. Nazalost, sudbi­ na je odredila drugacije. Gospoda Donata Nedela Devidc rodena j e 19. kalovoza 1911. u Ludbrcgu. Diplomirala jc tzv. fizicko­ geografsku grupu prcdmCla na Filozofskom fakliitetu u Zagrebu. Od 1935. radi II Geolosko-paleontoloskom zavodu Prirodos]ovno-matematickog fakliiteta, s kracim prckidom od 1942. do 1948. kada je bila kustosica Min­ eralosko-petrografskog muzeja, no i kroz to vrijeme vrsila je asisten tskc duznosti iz kolcgija geoloske, pclro­ grafske i mincraloskc struke. God. 1949. postaje hono­ rami nastavnik, a 1961. visi predavac na Geoloskom ocljelu Prirodoslovno-matcmatickog fakultcta gdje radi kontinllirano do umirovljenja 1980. godine. Predavala je razne geoloske kolcgije od kojih su najvazniji Geo­ losko kaniranjc, Gcologija JlIgoslavije, Uvod u strati­ grafiju, Geologija kaustobiolita. Neke od tih predmeta slusali su ne samo studenti geologije na PMF-u, vee i 356 studenti Rudarsko-geolosko-nartnog faklli teta, kao i sludent i gcografijc PMF-a. No najduzc i s najvccim zarom i osobnim angazmanom predavala je Geolosko kartiranjc pri cemu jc sam a obavlj ala i svc pripadajuce praktikullle i Icrcnskc vjczbe. Upravo po lome poslala jc pojam cnluzijasta i prcdanog pcdagoga za sve slu ­ elClllC geologije . Zbog svojeg aklivnog sudjelovanja u karliranju mnogih krajcva Hrvalskc i zbog svekolikog poznavanja Ie problemalike bila je predsjednik tadasnje rcpublickc i doprcdsjcdnik savcznc komisijc za izradu standarda za Izv . OGK .lllgosiavijc, c lan Nacionalnc kOlllisijc za izradu geoloske karte Europe, i elr. Za 10 vrijemc - od 1935. do 1980. - odgojila jc 4S gcneracija geologa (nch svcucilisni nastavnici za toliko vrijcme svojeg eljelovanja ne oelgoje nili loliko pojeeli ­ naca). Zaslo kazemo odgojila a ne obrazovala? Zalo jer .ie Geo losko karliranjc kolcgij koji le svagdasnji kruh gcologa, onaj zanal koji se mora svladali cia bi se uopce naucilo gcoloski razmisljati i zakljucivali, bez obzira cime se kasnijc bavili. Ako k lome dodamo da jc osob­ no bila menlor cliplomskih raclova vise od 120-orici stu­ clcnata i stuclentica, od kojih su mllogi poslali sudionici, a ncmali braj i nos itclji izradc OGK Hrvatskc, kao i cia sc vcl iki clio njez inih el iplol11anada zaposl io II "Nal"ta­ plinu", za kojega se zna SIO znaci u gospodarstvu Hrvatskc, onda jc prava rijcc da jc Iljcz ino djelovanje na gClleracije hrvalskih geologa bilo zaista nCl11jcrijivo i Ilcnadoklladivo. U 10111 svojcm poslll - oclgajanjll geoloskih kaclrova ­ gos pocla NcdCla bilaje perrckcionisL. Mllogi od Ilas tada nisll shvacali pravo znacenj e njezille upomosli, a to je bila njezina golema i opravdana zelja cia iz svakog oel nas, pa i iz prosjccnih , i7.VUCC one najboljc SIO se moze iZVllCi, pa i pod cijcnll toga da sallla II to lliozi puno vise truda, cncrg ije i vrcmena. Mnogi su tek kasnije postali toga svjesni, koliko im j e la nj ezina zal jublj e nost II Gcologin. Croaticn. 49/2 s lruku i upornosl cia jll prenese drllgillla koristila II daljnjern gcoloskom sazrijevanju. No iSlo takva bila je i prema seb i. Bila je pravi zaljllbljcnik II slrukll - puno puta smo od nje culi da ima same clvije vel ike ljubavi, svojll Jasenku i SVOjll geologiju. Kocl gospodc Nedclc la za Jjublj enost u geologiju nij e bila mladalac ka stras t, nego jc trajala cijcli zivot. Zato jc i prema seb i bila pretjerano slroga. Cesto nij e htjcla reei za ncko svojc iSlrazivanje cia je zavrseno (jako je naravno isti na da istrazivanje prirode nikad ne preslaje, ali ipak treba s vrClllena na vrijcll1c podvuci cnu i objav iti rezultate). Zalo, zbog Ic prevelikc samokrilicnosli i zbog prC(hl­ nosti naslavnOIll procesll i svcsrdnog pomaganja kol c­ gam a i suradnieima, nije objavila veliki broj raclova. Ali one s to jc objavila - vccinom sallla, kao jedini autor - imalo jc znacajnog odjeka s vrlo dalckoseznim uljeca­ jim<1 na geoloske interpretacije. Racl koji.ie jos 1957. objavila 0 stra tigrarskolll znaccnju globotrlll1kanida bio je pionirski rad Ie vrslc u nas, a zakljucci do kojih jc dosla zahtijcvali su mijcnjanjc shvacanj a gco]oskih odnosa u mnogim d ij elovima lacl asnje .lllgosiavije, pa i na regional nom planu. Drllga velika geoloska ljubav bila joj je nasa sv im a draga Meclvednica, i mozemo samo zal ili da svoje ogromno gco losko poznavanje Mcdvednice nije st igla pri kazal i kao zaokrllzenll cjelinu. Ali mnogo toga rekla nam je llsmeno, i ces to Sll llaIn to bili poccci i putokazi II nasim kasnijim istrazi ­ vanJIll1a. Za sve SIO je llcinila, cesto zrtvujuci i sebe i na llstrb svog privatnog z ivoia, svi koji su.ie poznaval i oslal ce joj Llv ijek zahvalni. Svi je se raclo sjccamo i iz svojih s luelentskih dana i kasnije, radne cljclatnosti, a i sacla, kada jc vise nema, ona ce ostali sta lno pri s llina u nasoj geologiji, a svojim dacima i u src im<1. ZalO ne ka je sla­ va i hvala nasoj uci teljici, gospodi profesor Donati Nedeli Devidc. Ivan GUSH': Josip BENIC [n Memoriam: DOII;11;1 NEDELA DEV[DE llIJ3LIOGRAFljA RADOVA (sastav il a Andrea Hori~) 1. KOCI-lANSKY , V. & DEVlDE-N EDELA, D. (1942): Okamenjcni svjedoci pradavnog zivota na Zemlji.- Znanje i radost, J, 3 17-32 1, Z~greb. 2. DEVlDE-NEDELA, D. (1954): Izvjestaj prouca­ vanju stratigrafskih i tektonskih odnosa gornjc krede II Zagrebackoj gori II J 95 2. goc1 .- Ljetopi s Jugos 1. abd. wan. umjet. , 59 (1951 - 1952), 70-73, Zagreb. 3. DEVlDE-NEDELA, D. (1954): Nalazi globotrunk­ ana II Mcdvcdni ci, Zri nskoj gori , Boki Kotorskoj i okol ici Budve (S ur la presence de genre Globolrun­ cana dans la Medvednica, Z rinska gora, Boka KOlorska c t dans les env iro ns de Budva). - Geo1. vjcsnik , 5-7 ( 1951 -53) ,299-3 15. 4. DEVlDE-NE DELA, D. (1956): 0 proucavanlu kredc na sjevernim pad inama Medvednicc.- Ljetopis Jugos !. akad. wan. umjet. , 6 1 ( 195 3), 325-328, Zagreb. 5. DEVlDE-NEDE LA. D. (1957): Znacenje globotru­ nkana za rj cSHvanje nekih st ratigra fskih problema u Ju gos la viji (Signification des G lobolru llea nic1es pour cert ains problcllles st ratigraphiques cn Yugo­ slavi ac).- 1 I kongr. geo1. Jugosl. , 134-154, Sarajevo. 6. DEV lDE-NEDELA, D. ( 1957): Una tipiea serie d i copcnura: il Lias della Jugos lav ia cos ticra. - Rivol. industr. , 5/60, 45-47, Milano. 7. DEVlD E-NEDCLA, D. (196 1): Di e krctazischcn Bildungen Kroaticns (Jugoslawicn) im Sp iegel del' ncucstcn Forschun gen. - Ann. Ins\. geo!. pu b!. Il ung., 49/3, 869-87 1, Bud"pest. 8. DEVlD E-NE DELA , D. & PO LSA K, A. (196 1): Mastrihl kod Bespelja sjcverno od Jajca (Sur la prese nce du Maestr ichti en dans les environs de 13espelj au nord de Jajcc en Bos nie) .- Geo!. vjesll ik, 14,355-376. 9. MAMUZTC, P. & DEV ID E-NEDELA, D. ( 1968) : OSl1ovlla gco loska karta SFRJ, li st Biogracl 1:100 000 K33 -7.- Il1sl. geo!. istraz., Zagreb ( 1963), Say. geo!. zavod, Beograd. 10. DEV lD E-NEDCLA, D. , BABIC, L j. & ZU PAN IC, J. ( 1982) : Maslrihlska starost nisa Vivod ille u Zum ­ berku i kod Ozlj a (zapadna Hrvatska) l1a temelj u plan ktonskih foraminifera (Age maest richtie n du Flysc h de Vivodina dans Ic Zumberak et cnviron s d'Ozalj en Croatie occidentale (Yugoslav ic)).- Gco!. vjesnik, 35, 2 1-36. II. DEVlDE-NEDELA. D. & KOCHANSKY -DEV­ IDE, v. ( J990): Neoschwageri llenfund in Medved· nica-Gcbirge (Zagrebacka gora) (Nalaz ncosvageri ­ na u Medvedni ci (Zag rebacka gora)).- Rad .Iugos !. "ked. wall. umjct. , 449 (Razr. prir. ZI1"n. 24) , 29-34, Zagreb. 12. BABIC, Lj ., GUSIC, 1. & DEVlDt-NE DELA , D. (1973): Scnonski krsn ic i na Mcdved lli e i i njihova krovina (Senoni an breccias and overlyi ng deposits on MI. Medvednica (northern Croatia)).- Geo 1. vjes­ l1ik, 25 (1 971), 11 -27. 13. POLSA K, A. , DEVID E-NEDCLA , D , TURNSEK, D. , GUSIC, I. & 13ENIC, J. (1978): 13i ostrat igraJ'ski od nosi grebenskih, prigrcbenskih i bazenskih nalaza gornje krede u podrucju Donjcg Oresja, S 1 Medved­ !l ica (B iostrat igraphy or Upper Cretaceous reef, sub· ree f and bas in deposits at Donjc Oresje, MI. Medvedl1 ica, l10rth Croatia).- Geo!. vjes l1 ik, 30/1 , 189- 197. 14. POLSA K, A., DRAG IC EVTC , I. , TO MI C, V., DEVlDE-NED ELA , D. & BENTC, J. ( 1982): Tck­ tonska i pa leogeograi's ka dinam ika u rubnoj zoni jad ranske ploce; primjer kredno-palcogenskog kom­ pleksa lajce (Tectonic and paleogeographic dynam­ ics in the marg inal zone o f the Adriati c plat e; an example of Cretaeeous-Pa leogenc bauxi te·bearing arcn of Jajcc) .- 10 jub. kongr. gco!. Ju gos!. , 1, 605 - 623, Budva. Geologia Cro;uica -19/2